Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
06:00
Dom u kome živim-Barka (R)
06:15
Kad sam bio mali-Lola Đukić (R)
06:28
Kad sam bio mali-Stevo Žigon (R)
06:47
Karavan-Grmeč (R)
07:18
ljudi govore-Bogdan Ovčarov (R)
07:48
Krug-Šest partizanskih kurira (R)
08:26
Likovi revolucije-Ivo Lola Ribar (R)
08:59
Riznice kulturnog blaga-Jer sada kucnuo je čas (R)
09:31
Slikari i vajari-Moša Pijade (R)
09:59
Vreme televizije -Rast 10 (R)
10:57
Kako smo se zabavljali u 1971. (R)
11:19
Beogradski dani džeza-Duško Gojković (R)
11:34
Teveteka-Dubrovački madrigal (R)
11:46
Numera-Azra Gracija (R)
11:49
Iza naslova-Kornelije Stanković (R)
12:00
Dom u kome živim-Barka (R)
12:15
Kad sam bio mali-Lola Đukić (R)
12:28
Kad sam bio mali-Stevo Žigon (R)
12:47
Karavan-Grmeč (R)
13:18
ljudi govore-Bogdan Ovčarov (R)
13:48
Krug-Šest partizanskih kurira (R)
14:26
Likovi revolucije-Ivo Lola Ribar (R)
14:59
Riznice kulturnog blaga-Jer sada kucnuo je čas (R)
15:31
Slikari i vajari-Moša Pijade (R)
15:59
Vreme televizije -Rast 10 (R)
16:57
Kako smo se zabavljali u 1971. (R)
17:19
Beogradski dani džeza-Duško Gojković (R)
17:34
Teveteka-Dubrovački madrigal (R)
17:46
Numera-Azra Gracija (R)
17:49
Iza naslova-Kornelije Stanković (R)
18:00
Neobavezno-Artisti i modeli
18:29
Naša geografska karta-Makedonija
18:58
Karavan-Prijepolje
19:29
Očevi i deca-Za boljim životom
19:57
Emisija dokumentuje razlike koje postoje između razvijenih i nerazvijenih zemalja početkom sedamdesetih godina 20. veka.... Sa jedne strane su zemlje u kojima je više od 90% ljudi nepismeno, gde se umire od gladi i gde ne važe standardi Svetske zdravstvene organizacije. U drugoj grupi zemalja problem je kako izaći na kraj sa blagostanjem i kako pratiti svet u kojem se „proizvodi brže nego što se misli. Jaz koji prouzrokuju ovakvi kontrasti prate konstantni, ali neuspešni globalni dijalozi o prevazilaženju razlika, koji i dovode do toga da je stanje u sadašnjosti još ekstremnije. Scenarista: Aleksandar Prlja Urednica: Olivera Gajić Proizvedeno: 1972. godine.
20:22
Eriha Koša, čovek koji je postao jedan od simbola Jugoslavije. Tokom svog životnog puta učestvovao je u mnogim aspektima društva, a pogotovo su njegove aktivnosti bile usmerene ka oživljavanju umetnosti i kulture u tek oslobođenoj zemlji. Diplomirao je pravne nauke na Beogradskom univerzitetu.... Posle oslobođenja, Erih Koš je bio potpredsednik Komiteta za kulturu Vlade FNRJ, a zatim je postavljen na više diplomatskih funkcija. Radio je, potom, u Narodnom muzeju kao pomoćnik upravnika. Na dužnosti generalnog sekretara Jugoslovenske lige za mir, nezavisnost i ravnopravnost naroda proveo je pet godina (1964-1969). Bio je u više mandata član uprave Udruženja književnika Srbije, kao i predsednik i član uprave PEN kluba Srbije. Proze Eriha Koša nalaze se u više antologija i zbornika savremene srpske i jugoslovenske književnosti. Takođe, radovi i knjige objavljivani su mu kako na ostalim jezicima u Jugoslaviji tako i na mnogim evropskim jezicima. Pored toga, sam Koš prevodio je sa nemačkog i engleskog. Koš postaje redovni član SANU1978. godine.
20:56
Serijal „Pesničke vedrine“ dugi niz godina prezentovao nam je odabrane stihove srpskih i pesnika sa tada jugoslovenskih prostora koji su stvarali u periodu od pre Prvog svetskog rata pa sve do perioda moderne srpske književnosti.... Poznati glumci kazuju stihove u pažljivo odabranim enterijerima i eksterijerima. U ovoj emisiji predstavljen je Milan Ćurčin, jedan od predstavnika srpske moderne i značajan književni istoričar koji je radio i kao docent Beogradskog univerziteta na katedri za nemački jezik i književnost. Književnošću se počeo baviti još kao student. Stvarao je u periodu s kraja 19. i početkom 20. veka. Razlikovao se od svog vremena, a tekst „O mojim pesmama smatra se manifestom moderne u našoj književnosti. U ovoj emisiji, realizovanoj 1980. godine, urednik serije je Milovan Vitezović, a odabrane stihove kazuje glumac Voja Brajović.
21:23
Obeležavanje 200 godina SAD
22:02
Ova emisija posvećena je američkom generalu Daglasu Makarturu (1880-1964), učesniku Prvog i Drugog svetskog rata, kao i rata u Koreji.... Makartur je najodlikovaniji oficir u istoriji Oružanih snaga SAD. Završio je prestižnu Vojnu akademiju Vest Point kao prvi u klasi. NJegova impozantna vojna karijera započela je 5.aprila 1917. godine, kada je Amerika objavila rat Nemačkoj. On je tada preuzeo komandu brigade u Francuskoj. Čin generala je dobio pre kraja Velikog rata. Tokom Drugog svetskog rata bio je komandant američkih snaga na Dalekom istoku. Na početku Korejskog rata (1950) imenovan je za komandanta snaga UN. Ubrzo dolazi u sukob sa tadašnjim predsednikom SAD Harijem Trumanom, koji ga smenjuje sa svih funkcija i penzioniše (1951). Proizvodnja 1985. godina.
22:53
Noć u vozu
23:36
Ciklus emisija Putem melografa, čiji su scenaristi bili naši ugledni etnomuzikolozi, krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog veka na specifičan način obeležio je muzički program Televizije Beograd.... Emisije su beležile običaje vezane za različite krajeve Srbije i regiona, a kako su neki od tih običaja tokom vremena nestali, emitovanje ovih emisija danas jedini je način da se ponovo vide. Pred gledaocima je emisija koja beleži običaje vezane knjaževački kraj, Muzigrudva. Emisija je nimljena u selu Vasilj kraj Knjaževca. Kroz muziku izvedenu na gajdama i izvorne pesme koje su se pevale za vreme Uskršnjih praznika predstavljeni su prolećni stočarski običaji karakteristični za taj deo Srbije. Kroz kazivanje meštana saznajemo, između ostalog, i značenje reči muzigrudva. Scenario i stručna saradnja Radmila Petrović, reditelj Milorad Uzelac, urednik serije Božidar Pantić.
00:00
Neobavezno-Artisti i modeli (R)
00:29
Naša geografska karta-Makedonija (R)
00:58
Karavan-Prijepolje (R)
01:29
Očevi i deca-Za boljim životom (R)
01:57
Odiseja mira-Imati i nemati (R)
02:22
Ostavština za budućnost-Erih Koš (R)
02:56
Pesničke vedrine-Milan Ćurčin (R)
03:23
Obeležavanje 200 godina SAD (R)
04:02
Pobednici-Daglas Makartur (R)
04:53
Noć u vozu (R)
06:00
Neobavezno-Artisti i modeli (R)
06:29
Naša geografska karta-Makedonija (R)
06:58
Karavan-Prijepolje (R)
07:29
Očevi i deca-Za boljim životom (R)
07:57
Odiseja mira-Imati i nemati (R)
08:22
Ostavština za budućnost-Erih Koš (R)
08:56
Pesničke vedrine-Milan Ćurčin (R)
09:23
Obeležavanje 200 godina SAD (R)
10:02
Pobednici-Daglas Makartur (R)
10:53
Noć u vozu (R)
11:36
Putem melografa-Muzigrudva (R)
12:00
Neobavezno-Artisti i modeli (R)
12:29
Naša geografska karta-Makedonija (R)
12:58
Karavan-Prijepolje (R)
13:29
Očevi i deca-Za boljim životom (R)
13:57
Odiseja mira-Imati i nemati (R)
14:22
Ostavština za budućnost-Erih Koš (R)
14:56
Pesničke vedrine-Milan Ćurčin (R)
15:23
Obeležavanje 200 godina SAD (R)
16:02
Pobednici-Daglas Makartur (R)
16:53
Noć u vozu (R)
17:36
Putem melografa-Muzigrudva (R)
18:00
Tito Čehoslovačka Fudbal Real-Partizan
18:26
Indirekt,Evrogol-Fudbal Partizan-Crvena Zvezda
19:13
Povratak zvezdama-Za zelenim stolom
19:57
Dosije našeg vremena 1952.
21:00
Redakcija za kulturu RTS i Dokumentarni program RTV Slovenije zajednički su 2005. godine realizovali TV film posvećen Karpu Aćimoviću Godini.... Film je snimljen je na terenima Vojvodine, gde je sam Godina radio na filmu „Rani radovi i seriji „Ram za nekoliko poza; dok je u drugoj polovini ovog TV feljtona radnja emisije smeštena u ambijente slovenačkih lokacija takođe vezanih za ranije radove ovog reditelja koji je tragove svog stvaralaštva ostavio od Vardara do Triglava. Pored izbora iz njegovih kultnih filmova kao što su: Granitirani mozak Pulpije Ferkeverek, Zdravi ljudi za razonodu, Splava meduze, biće prikazani i delovi iz njegovog amaterskog opusa, kao i filmovi koje je Godina realizovao za Televiziju Beograd. O stvaralaštvu ovog umetnika govore: Ranko Munitić, Filip David, Slobodan Mašić, Boris Komnenić, Radmila Živković, Erol Kadić, Goran Radovanović, Radoslav Zelenović, Majda Širc, Jože Dolmark... Autori emisije: Radmila Radaković i Dragomir Zupanc.
22:00
„Imao sam dve velike sreće u životu: jedna je što nisam voleo vlast a druga što nisam voleo pare“, ovim rečima je, u intervjuu TV Beograd, Ratko Dražević opisao svoj život.... Ratko Dražević (1918-1992), učesnik NOB-a, operativac Udbe, jedan od osnivača preduzeća „Geneks i direktor Avala filma. I danas važi za jednu od najkontroverznijih ličnosti novije istorije, posebno u periodu posle Drugog svetskog rata. Pred našim kamerama govorio je o ratnim godinama, zatim svom radu u Udbi, švercu cigareta po nalogu države, čime se dolazilo do deviza, što je bio i početak njegovog angažovanja u stvaranju „Geneksa, jedne od najjačih jugoslovenskih firmi. U svet filma Ratko Dražević ušao je pod pritiskom vlasti. Otvorio je vrata jednog sveta o kojem ništa nije znao, a u kojem je, za deceniju svog angažovanja, ostavio neizbrisiv trag. Govorili su da je stvorio beogradski Holivud u Košutnjaku. O „crnom talasu nije znao ništa, a glavni je „krivac što su Skupljači perja „pokorili Kan 1967, a već naredne nominovani za Oskara. Život Ratka Draževića je fascinantan ponajviše sa stanovišta vremena u kojem je živeo, u kojem je bio sve osim onog što je to vreme zahtevalo od „običnih ljudi. Iako je imao i moć i ugled, nije izbegao sudbinu da i u njegovom profesionalnom životu politika ima poslednju reč. Sa mesta direktora Avala filma smenjen je pod optužbom o navodnim finansijskim malverzacijama. Govoreći o tome pred našim kamerama, Ratko Dražević, čiji je život bio uzbudljiviji od mnogih filmova, vlasnik biografije prevelike i za tri života je kazao: „Da sam hteo da kradem, to sam mogao dok sam bio u Geneksu'. Tada sam nosio milion dolara u džepu. Carinik me pita na carini šta imam u džepu, ja kažem - imam milion dolara, a on mi odgovori - ajd nemoj da se zezaš. Urednica: Lika Lukić Reditelj: Nenad Momčilović Urednica: Lika Lukić.
22:45
„TV feljton“, serijal magazinskog tipa, prelistava sedamdesete i osamdesete godine, upoznajući nas sa najraznovrsnijim temama.... U emisiji „Titoisti svedoče govore Svetozar Vukmanović Tempo, Josip Đerđa, Velimir Stojnić i Ismet Šaćiri. Urednik Nenad Ristić koristio je i arhivski materijal o susretu Tita i Envera Hodže u Beogradu. Emisija je emitovana 1983. godine.
23:31
Na svoj način-Rok i revolucija
00:00
Tito Čehoslovačka Fudbal Real-Partizan (R)
00:26
Indirekt,Evrogol-Fudbal Partizan-Crvena Zvezda (R)
01:13
Povratak zvezdama-Za zelenim stolom (R)
01:57
Dosije našeg vremena 1952. (R)
03:00
TV feljton-Karpo Godina (R)
04:00
Učesnik i svedok-Ratko Dražević (R)
04:45
TV feljton-Titoisti svedoče (R)
06:00
Tito Čehoslovačka Fudbal Real-Partizan (R)
06:26
Indirekt,Evrogol-Fudbal Partizan-Crvena Zvezda (R)
07:13
Povratak zvezdama-Za zelenim stolom (R)
07:57
Dosije našeg vremena 1952. (R)
09:00
TV feljton-Karpo Godina (R)
10:00
Učesnik i svedok-Ratko Dražević (R)
10:45
TV feljton-Titoisti svedoče (R)
11:31
Na svoj način-Rok i revolucija (R)
12:00
Tito Čehoslovačka Fudbal Real-Partizan (R)
12:26
Indirekt,Evrogol-Fudbal Partizan-Crvena Zvezda (R)
13:13
Povratak zvezdama-Za zelenim stolom (R)
13:57
Dosije našeg vremena 1952. (R)
15:00
TV feljton-Karpo Godina (R)
16:00
Učesnik i svedok-Ratko Dražević (R)
16:45
TV feljton-Titoisti svedoče (R)
17:31
Na svoj način-Rok i revolucija (R)
18:00
Neobavezno-Dom
18:39
Neobavezno-Obećana zemlja
19:08
Emisija je četvrti deo putopisa rađenog o crnogorskom Sandžaku i opštinama Bijelo Polje i Pljevlja.... U ovom delu posećujemo planinu Bukovicu, gde se desio najveći pokolj muslimana u Drugom svetskom ratu, zatim grad Kukanj, gde se nalazila letnja rezidencija Sandalja Hranića i Hercega Stefana, rudnik Šuplja stijena i mesto Odžak, u kojem se nalazi najveća i najstarija lipa, čiji je prečnik tri i po metara. Posebna pažnja posvećena je veličanstvenom kanjonu kod Đurđevića Tare sa još lepšim mostom, nastalom prema projektu inženjera Mijata Trojanovića između 1938 - 1940. godine. Most je visok oko 150 metara, a raspon najvećeg luka je 116 metara. Urednik: Milan Kovačević.
19:41
Krug-Bolesno zdravlje
20:24
Treptači svemira ili zapis o bolnici je srpski dokumentarni film iz 1989. godine u režiji Božidara Kalezića. Tema filma je sociologija mentalnog zdravlja. Snimljeno je u neuropsihijatrijskim odeljenjima KP doma bolnica u Beogradu.... Film govori o ljudima, pacijentima Specijalne zatvorske bolnice u Beogradu, koji su u stanju neuračunljivosti izvršili protivpravna dela. Pacijenti su uglavnom oboleli od shizofrenije, najčešće paranoidnog tipa. Sa pacijentima su urađeni intervjui, gde su oni objašnjavali svoje strategije preživljavanja, osećanja, misli..
21:47
Branko Krsmanović, španski borac, narodni heroj (Donja Mutnica kod Paraćina, 3. oktobar 1915 - Kosmaj, 8. avgust 1941).... U realizaciji emisije o poznatom revolucionaru, španskom borcu i narodnom heroju Branku Krsmanoviću učestvovali su Brankovi ratni drugovi i saborci i Brankova sestra Natalija Krsmanović. Korišćeni su i arhivski materijali Televizije Beograd u kojima Veljko Vlahović govori o španskom ratu, učešću naših dobrovoljaca, i svom nerazdvojnom drugu u Pragu i Španiji Branku Krsmanoviću. U emisiji učestvuje i KUD Branko Krsmanović iz Beograda. Emisija je ralizovano povodom 65 godina od rođenja istaknutog revolucionara koji je u dve revolucije protiv fašizma, Španskom građanskom ratu i NOB-u zauzimao niz odgovornih funkcija. Učesnici: španski borci Lazar Udovički, Lazar Latinović, Slavko Čolić, Veljko Vlahović; Brankova sestra Natalija Krsmanović Autor i urednik Miloš Stefanović, reditelj Zoran Predić Premijerno emitovano 03.10.1980, Redakcija Dokumentarno-feljtonističkog programa, urednik Blagoje Lazić.
22:17
Od početka razvoja ljudskog društva razvijala se i arhitektura. Na prostoru naše zemlje prisutni su brojni primerci početka memorijalne arhitekture, poput arheološkog nalazišta Lepenski vir, koji je bio sedište jedne od najvažnijih i najsloženijih kultura praistorije.... U ovoj emisiji serijala Riznice kulturnog blaga, o memorijalnoj arhitekturi govori arhitekta Bogdan Bogdanović (1922-2010), dekan beogradskog Arhitektonskog fakulteta, jedan od osnivača Međunarodne akademije arhitekture, nekadašnji gradonačelnik Beograda i nosilac brojnih regionalnih i evropskih priznanja. Bogdanović je autor preko 20 memorijala širom regiona i autor najznačajnijih spomenika u Beogradu, Mostaru, Jasenovcu, Garavicama, Prilepu i Kruševcu. „Memorijalna arhitektura je memorijalna umetnost i govori jezikom lako razumljivim svim ljudima. Čovek obraćajući se vremenu budućem i objašnjavajući svoje zamisli, svoju verziju svoga smisla postojanja, nastojao je da govori trajnim simbolima. Sama ta ambicija čovekova da se obraća ljudima budućnosti i da im sa punom iskrenošću govori o sebi i o svojim najintimnijim idejama čini mi se da pokazuje opštu ljudsku veru u život i u čoveka uopšte, reči su Bogdana Bogdanovića, čija dela nastavljaju svoj život nošena njegovom idejom da budu trajni simbol mesta i vremena u kojem su nastali. Urednik Milivoje Begenišić, proizvodnja 1980. godina.
22:47
U sećanju na velikane starije škole dolazimo i do zaboravljenih ličnosti.... Jedan od njih jeste i Nikola Bibić, dugogodišnji fotograf lista Borba i čovek čija je estetika fotografije postala paradigma primenjene umetnosti fotografije na posleratnim jugoslovenskim novčanicama.
23:28
Emisija serijala Pesničke vedrine posvećena je stihovima Branka Miljkovića. Jedan od najpoznatijih srpskih pesnika rođen je u Nišu januara 1934. a umro 1961. u Zagrebu.... Stvarao je pod uticajem francuskih simbolista. Prva zbirka poezije pod nazivom Uzalud je budim objavljena je u Beogradu 1956. Tom zbirkom postigao je veliki uspeh kod publike i kritičara, koja ga svrstava u sam vrh srpske poezije. Dobitnik je Oktobarske nagrade za zbirku Vatra i ništa 1960. godine. U emisiji stihove kazuje Dejan Lutkić, reditelj je Miroslav Jokić.
23:49
U okviru serije „Iza naslova” gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne „ozbiljnosti” klasične muzike.... Emisija je posvećena kompoziotoru Robertu Šumanu. Kroz priču o njegovom životu i ostvarenjima provlače se odlomci iz Šumanovog „Karnevala. Autorski tim serije čine Katarina Erić, Nevena Popović i Milan Kundaković.
00:00
Neobavezno-Dom (R)
00:39
Neobavezno-Obećana zemlja (R)
01:08
Karavan-Prema Tari (R)
01:41
Krug-Bolesno zdravlje (R)
02:24
Lakoća postojanja-Treptači svemira (R)
03:47
Likovi revolucije-Branko Krsmanović (R)
04:17
Riznice kulturnog blaga-Memorijalna arhitektura (R)
04:47
Nešto sasvim lično-Nikola Bibić (R)